Sveti Wolfgang i Marijin put u Klenovniku

with Nema komentara

Smještaj

Gorski dio Varaždinske županije obiluje prirodnim ljepotama, a brojni kulturno -povijesni spomenici svjedoci su minulih vremena kada su plemićke obitelji ovdje gradile svoja utvrđenja, a kasnije dvorce i kurije.

U granicama imanja podizali su i mnoge sakralne objekte ispunjavajući tako vlastite zavjete ili su im oni služili kao obiteljske grobnice.

Nedaleko Klenovnika, u mjestu Vukovoj, nalazi se tako kapela svetog Wolfganga. Jedina je to preostala kapela posvećena ovom svecu u Hrvatskoj te najjužnija ako gledamo ukupan europski prostor.

Povijesni kontekst

Kako bi ovo lakše shvatili, moramo se postaviti u kontekst vremena gradnje kapele, a ona je službeno datirana u 1508. godinu.

Doba je to neposredne turske opasnosti, no još uvijek nije došlo do sloma hrvatsko – ugarske kraljevine te većinu posjeda u tadašnjoj Slavoniji drže ugarski plemići. Hrvatsko plemstvo seliti će se na sjever tek u narednim desetljećima, a u drugoj polovici 16 st. Draškovići, porijeklom iz okolice Knina, postaju gospodari Klenovnika.

Tako je službeni graditelj kapele mađarski velikaš Ivan Gyulay koji je imao sina Wolfganga, zagrebačkog biskupa, a sam sveti Wolfgang je veoma štovan u Mađarskoj.

Tko je bio sv. Wolfgang

Sveti Wolfgang živio je i djelovao u 10.st. Car Svetog Rimskog Carstva, Oton II, imenovao ga je biskupom bavarskog grada Regensburga, a značajno je i njegovo misionarsko djelovanje međuostalim i na pokrštavanju Mađara, nomadsko – ratničkog naroda koji tih godina prima kršćanstvo nakon što ih je Oton I porazio kod Augsburga 955.g.

Sveti Wolfgang umro je 31. listopada 994.g. u Puppingu, Gornja Austrija, a pokopan je u Regensburgu gdje na njegov grob stoljećima dolaze hodočasnici i bolesni, a zabilježene su stotine čudotvornih ozdravljenja. Proglašen je svetim 1052.g.

Molitvom mu se utječu pastiri, lađari, drvodjelje, rudari, kipari, nevino osuđeni te oni koji pate od srčanih bolesti, kostobolje, kožnih bolesti, neplodnosti…

Prikazuje ga se s biskupskom mitrom i štapom, knjigom, maketom crkve i vukom, a često su prisutni i sjekira, vrag i kamen.

Tragovi izgubljenog

Mnogi znanstveni pokazatelji ukazuju kako je na ovom mjestu moglo biti svetište i prije 1508.g., moguće čak i u doba antike. Također, bila je to i jedna od važnih točaka starohrvatskog, predkršćanskog prostora u ovom kraju, no to je tema za novu priču i daljnja istraživanja.

Valja spomenuti kako je do 1885.g. uz kapelu bio i Božji grob od kojeg je nažalost ostao samo kip mrtvog Isusa koji se danas čuva u Gradskom muzeju Varaždin.

Također, nema više ni groblja čiji je zadnji spomen iz 1805.g., a na kojem su pokapani mještani okolnih sela.

Ulazni portal cinkture ukrašen je simbolima muke Kristove (*video).

Marijin put

Iako crkvica sv. Wolfganga plijeni pažnju zbog stila gradnje, titulara i samog položaja, ona je dio većeg svetog prostora. Naime, od dvorca u Klenovniku do kapele vodi put dug 4 km, a u uz njega se nalazi 15 kamenih pilova koji predstavljaju 15 postaja svete krunice.

Pilovi potječu iz 17.st. , no i sama povijesna znanost nije usuglašena oko razloga njihova nastanka niti oko toga tko ih je dao postaviti.

Jedna teorija govori kako je to bio grof Ivan IV Drašković te da su pilovi trebali biti putokazi k prošteništu uz koje bi se hodočasnici odmorili i pomolili.

Druga teorija kao osobu zaslužnu za postavljanje ovog ružarija navodi grofovu suprugu, Mariju Magdalenu, kćer mađarskog plemića Franje Nadasdya koji bio pogubljen nakon Zrinsko – frankopanske urote. Postavljanjem kipova od svojeg dvorca do kapele ona je tako podigla javni, ali kodirani spomenik žrtvama urote.

Kako god bilo, ovaj Marijin put svakako je jedan od značajnijih spomenika hrvatske sakralne baštine – hrvatski Mariazell.

Pilovi su tijekom stoljeća više puta stradali te ih je 2008. samo 9 bilo očuvano u fragmentima, a 6 ih je potpuno nestalo. Povodom 500. obljetnice izgradnje kapele pristupilo se njihovoj obnovi tj. rekonstrukciji koja je završena 2015.g.

U današnje vrijeme kapela svetog Wolfganga postala je omiljeno proštenište stanovnika varaždinskog kraja o čemu nam svjedoči klenovnički župnik Josip Jagarčec (*video).

Krešimir Stančić
Follow Krešimir Stančić:

Fotograf s ponekim izletom u svijet riječi. Video volim jednako kao i fotografiju. Ponekad čak i više. Ljubitelj povijesti, biciklizma i svih oblika boravka u prirodi.